Akuzativ je padež kojim izričemo djelomičnost.
Prijedlog u može doći uz akuzativ.
Akuzativ u rečenici ne može izricati mjesto i vrijeme.
Nominativ i akuzativ imaju isti oblik kad znače nešto neživo.
Imenice ženskoga roda koje u nominativu jednine završavaju nastavkom -a u akuzativu
jednine imaju nastavak -u.
Dativ u rečenici uvijek dolazi s jednim od prijedloga.
Lokativ u rečenici uvijek dolazi s jednim od prijedloga.
Prijedlozi o, u, na dolaze uz akuzativ i lokativ.
Genitiv odgovara na pitanja Koga? Što? (nema).
Genitivom najčešće izričemo izostanak, pripadnost, građu i djelomičnost.
Prijedlog od dolazi uz genitiv kada izričemo pripadnost.
Genitiv ne može izricati mjesto, vrijeme i način.
Vokativ može stajati na početku, u sredini i na kraju rečenice.
Vokativ je padež koji ne odgovara na padežna pitanja.
Vokativ se u rečenici ne odvaja zarezom ako se nalazi u sredini rečenice.
Označi slovo uz rečenice u kojima je instrumental pogrešno tvoren.
Instrumental uvijek dolazi s prijedlogom s/sa.
Instrumental u rečenici najčešće ima značenje sredstva i društva.
Ako instrumental označava društvo, uz njega dolaze prijedlozi s/sa.
Iz sljedeće rečenice prepiši imenicu u instrumentalu koja označava sredstvo:
Dječaci su fotoaparatom pokušali uhvatiti lopove na djelu.
Iz sljedeće rečenice prepiši imenicu u instrumentalu koja označava sredstvo:
Fotografijama bi dokazali tko su počinitelji krađa.
Iz sljedeće rečenice prepiši imenice u instrumentalu koje označavaju društvo: Isak je živio u kolibi pored jezera s kozom i slijepim psom.
Sljedeća rečenica napisana je u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga standardnoga jezika:
Na Korčulu smo jučer doputovali s brodom.
Sljedeća rečenica napisana je u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga standardnoga jezika:
S Šimom se susretnem kada posjetim baku u Splitu.
Sljedeća rečenica napisana je u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga standardnoga jezika:
Zaokruži imenice u rečenici kemijskom olovkom.